Islam-Vinac

VINAC

O ovom malom utvrđenom dvoru, kasnije kastelu Srednjeg vijeka, donijeli su prikaz Truhelka* i Kreševljakoviċ*,koji ċemo dopuniti novim podacima. Truhelka ne ističe da Vinac ima dvije kule, te izgleda da ga opisuje samo s jednom. On se vjerovatno nije penjao na najviše dijelove gradskog krša, a glavna kula, donžon, izgleda kao običan dio bedema, dokle god se ne uspnemo navrh grebena na koji je nasađena (sl. 1 i 3). A onaj >>četverasti toranj<<, zakoji se veli da je >>sazidan na najvišem vrhu gradskog brda<< ustvari to nije. Štaviše, taj toranj, zapravo kula, nije spolja četverouglasta veċ peterouglasta (sl. 1), pa odnosilo se to na donžon-kulu ili na donju, veliku(sl. 1 i 2). Ova je ranije imala veċu prostoriju, no Mađari su za vrijeme Jajačke Banovine ojačali zidove s unutrašnje strane na isti naĞin kao i zidove kastela u Jajcu*,te su je tako vrlo suzili.Mađarsko doziđivanje odvojilo se od ranijeg bosanskog na južnoj strani kule o kojoj je govor,jer se kasniji malter drugačije stezao nego onaj raniji.Ono što se Truhelkinom prikazu naziva rizaliton*,običan je polubastion, izbačen iz opšte ravni gradskog platoa na spoljašnju stranu, kako bi se mogao s njega tuċ(braniti)neposredni prilaz bedemu sa južne strane grada. U njegovom prizemlju otkopali smo tajni izlaz iz grada, dobro očuvan i vrlo vješto maskiran bliskom stijenom(sl.1). Na izlazu iz grada, ispod donžon-kule, nije bio nikakav >>presvođeni trijem<< sa dvije kapije, jer trijemu nema tragova : tu doista imaju dva prolaza, ali je samo zapadni bio kapija. Još se poznaju zasovnice u dovracima nekadašnje kapije na tom mjestu. Kroz nju se silazilo u predvorje. Na njegovoj zapadnoj strani bila je druga gradska kapija, a treċ u perimetralnom gradskom zidu na prilaznoj stazi ka gradu (sl.1).

slika 1
Sl.1-Vinac: osnova grada

Zapadno od predvorja u unutrašnojosti grada ima tragova dviju manjih zgrada iz Srednjeg vijeka. Na zapad od ovih prostorija i na jug proteže se veliki kompleks obora, organičen još i danas tu i tamo niskim zidom. Ispod istočne kule, spolja, ima pored staze iskopana u kamenu rupa, sad zatrpana, promjera oko 46 cm. Nije jasno čemu je služila. Takvih jama našao je i Deroko pod starim gradovima u Srbiji: tri pod Jelečom a jednu pod Ostrvicom.* Dalje na istok od spomenute kule, jedno 50 koraka, bila je na jednom grebenu stražarnica, vjerovatno u tursko vrijeme. Niže nje je malo, staro vojničko muslimansko groblje. Na njemu je pored ostalih ukopan u posebno ograđenom grobu Alija Torlak, jedan od poznatih junaka iz Vinca. Alija je bio čuven u svom kraju kao junak iz bojeva s Austrijancima.

Mađari su drđali Vinac do 1498 godine. Zadnji njihov zapovjednik na gradu bio je Ivan Haraszti*

Valja nam napomenuti da je i putnik Evlija prolazio ovuda oko 1660, iduċi iz Glamoča za Jajce. On veli da je Vinac zauzeo Husrefbeg kad i Jajce, tj. 1527 godine, što neċe biti tačno, jer je Vinac, kao što je gore rečeno, zauzet ranije od Turaka.

*) Truhelka : Kraljeevski grad Jajce, Sarajevo 1904, str. 60.
*) Kreševljakoviċ: Stari bosanski gradovi, Naše starine I, Sarajevo 1953, str. 23.
*) Mazaliċ: Stari grad Jajce, GZM 1952, str. 70, 72.
*) Truhelka: nav. dj. 70.
*) Deroko: Srednjevjekovni gradovi, Beograd 1950, str. 87 i sl. 75.
*) Thalloczy-Šufflay: Povijest Jajca, Zagreb 1916, str. 233.

1 | 2 | 3 | 4 |